U okviru portugalske nacionalne inicijative za gubitke vode, proveden je proračun energetskog bilansa u 19 vodovoda. Osnovni cilj je bio prikazati da se većina komponenti može izračunati bez hidrauličkog modeliranja, a metodologija koristi podatke iz vodnih bilansa koje godišnje izračunavaju vodovodna preduzeća. Jedan ovakav energetski audit je proveden u mreži gravitacione distribucije vode koja pripada okružnom mjernom području (DMA) u portugalskom gradu Amadora i isporučuje vodu 221 klijentu.
Za potrebe proračuna, vodovod je ustupio podatke o prosječnoj potrošnji, visini i godišnjoj obračunskoj potrošnji za svaki čvor. Obrađena su dva pristupa za izračunavanje minimalne potrebne energije:
- Detaljna analiza za svaki čvor koristeći dostavljene podatke
Minimalno potrebna energija se izračunava na osnovu ukupno obračunate potrošnje za svaki čvor, prosječne dnevne potrošnje, nadmorske visine čvora, minimalnog pritiska, vremena i specifične težine vode.
- Pojednostavljena analiza za cijelu mrežu koja koristi znatno manje podataka
Minimalno potrebna energija se izračunava koristeći prosječnu nadmorsku visinu, prosječni nadmorski pritisak, ukupno obračunatu potrošnju, vrijeme i specifičnu težinu vode.
Za pregled efikasnosti datog sistema, pored pokazatelja učinka koji se obično koriste za procjenu energetske efikasnosti (efikasnost pumpe i specifična potrošnja), izračunata su tri indeksa:
- E1 – višak energije po jedinici ulazne zapremine (kWh/m3)
- E2 – višak energije po jedinici prihodovane vode (kWh/m3)
- E3 – omjer maksimalnog viška energije (-)
Zaključci:
Na osnovu vrijednosti indeksa E1 zaključuje se da je gubitak energije po jedinici ulazne zapremine nizak, ali da postoji potencijal za dodatno smanjenje.
Vrijednosti indeksa E2 pokazuju da su ranije primijenjene mjere za kontrolu curenja u sistemu doprinijele smanjenju viška energije po jedinici prihodovane vode.
Izračunate vrijednosti indeksa E3 ukazuju na povećan višak energije koja se daje sistemu.
U konkretnom slučaju, razlike između detaljne i pojednostavljene analize nisu jako značajne (manje od 5% u E3). Međutim, za sisteme sa značajnim razlikama u topografiji ili visini zgrade, preporučljivo je podijeliti ih u zone u kojima se minimalni potrebni pritisak može smatrati konstantnim.
Izvor:
A. Mamadea, D. Loureiroa, D. Covasb, H. Alegrea (Science Direct), Energy Auditing As a Tool for Improving Service Efficiency of Water Supply Systems, 2014